Sveti Ladislav (1040.-1095.) – kralj ugarski, utemeljitelj Zagrebačke biskupije. Mađarsko mu ime glasi Laszlo, Poljaci i Rusi ga zovu Vladislav, a hrvatski Ladislav. Za ugarskog kralja je okrunjen 1081. godine. Nakon smrti kralja Zvonimira, Ladislav je kao brat Zvonimirove udovice Jelene zaposjeo sjevernu Hrvatsku i dio Primorja. Godine 1094. Ladislav je osnovao Zagrebačku biskupiju. Umro je 1095. godine, a pokopan je u Velikom Varadinu (Nagyvard) gdje je sagradio samostan i podigao katedralu u čast Majci Božjoj. Bio je muž kršćanskog značaja, promicao je pravdu, branio je red i zakon. Zaštitnik je Zagrebačke nadbiskupije kao njezin utemeljitelj.

Tvoje me ruke stvoriše i oblikovaše; / prosvijetli me da naučim zapovijedi tvoje. / Štovatelji tvoji videć me vesele se, / jer se u riječ tvoju ja pouzdah.

Znadem, o Jahve, / da su ti sudovi pravedni / i da si me s pravom ponizio. / Tvoja ljubav nek mi bude tješiteljicom / po obećanju koje si dao sluzi svom.

Nek dođe na me milosrđe tvoje da poživim, / jer Zakon tvoj moja je naslada. / Nek se smetu oholi, / jer me tlače nizašto, / a ja ću o naredbama tvojim razmišljat.

Nek mi se priklone štovatelji tvoji / i koji znaju tvoje zapovijedi. / Nek mi srce savršeno bude u tvojim pravilima, / da ne budem postiđen.

Ps 119, 73-80