Sveta Estera – nije svetica koja se u Crkvi slavi na tradicionalan način, ali je starozavjetni lik čije ime danas nose mnoge žene, a ima se od nje štošta i naučiti. Knjiga o Esteri opisuje prilike koje su proživljavali Židovi u perzijskoj državi u 5. stoljeću prije Krista, odnosno u vrijeme kralja Ahasvera (Kserksa I., 486.-465.). Kralj je uzeo sebi za ženu lijepu Židovku Esteru koju je u židovskoj vjeri i tradiciji odgojio Mordokaj. Priprijetila je opasnost zatora Židova u Perziji. Mordokaj traži od Estere da ide kralju kako se to ne bi dogodilo. Estera se moli i posti kako bi Jahve blagoslovio njezin odlazak kralju. Bila je uslišana i Židovi su spašeni. Sveta Estera je uzor kako se i politička pitanja rješavaju molitvom.
U ono vrijeme: Kraljica se Estera, obuzeta smrtnom tjeskobom, uteče Gospodinu: “Gospodine moj, kralju naš, ti si jedini! Dođi u pomoć meni koja sam sama, kojoj nema druge pomoći do tebe, jer opasnost je moja u ruci mojoj. Ja sam od svoga djetinjstva slušala u obiteljskom rodu da si ti, Gospode, izabrao Izraela među svim drugim narodima: naše očeve među svim njihovim precima u svoju trajnu baštinu, i da si za njih učinio sve što si im obećao. Sjeti se, Gospode! Objavi se u vrijeme naših jada i ohrabri me, o kralju bogova i vladaru svakoga gospodstva! Metni u moja usta primjerenu riječ pred lavom, a njegovo srce zadahni mržnjom na neprijatelja našega; da zatre njega i njegove sumišljenike. A nas oslobodi rukom svojom i dođi u pomoć meni koja sam sama i nemam nego tebe, o Gospode!”
Est 4, k-m- r-t