Posebno za web župe Sv. Križa piše maestro Josip degl’Ivellio

Duhovna glazba

HRVATSKE ADVENTSKE I BOŽIĆNE PJESME U LITURGIJI

II DIO – BOŽIĆNE PJESME

Slično kao i adventske pjesme, i naše božićne, bar što se tekstova tiče pa i većeg dijela melodija, nalaze se već u zbirci CITHARA OCTOCHORDA iz 1701.g. U ovom našem tekstualnom hodu kroz hrvatske božićne pjesme razvrstao bi ih u tri dijela. Prvi dio su one koje se (dozvolom i odlukom biskupske konferencije) u tom posebnom vremenu Božića i cijeneći naše hrvatsko narodno tradicionalno božićevanje, pjevaju umjesto nepromjenljivih dijelova mise, dakle umjesto; Gospodine smiluj se, Slava, Svet, Blagoslovljen i Jaganjče. Druga skupina su one popularne i rekli bismo koje “svatko zna i svatko pjeva”, i treća skupina je nažalost onih koje su djelomično nestale, te se vrlo rijetko i samo u pojedinim crkvama pjevaju ili one koje se više nigdje ne pjevaju.

Dakle prva skupina su one koje zamjenjuju dijelove mise. Te “zamjenske” božićne pjesme nisu svugdje iste, tj. negdje se pjevaju ove, a negdje neke druge, ali ja donosim slijed recimo “idealnog rasporeda”, koji takav i toplo preporučam svim voditeljima crkvenih zborova, dirigentima, orguljašima i pjevačima:

1. GOSPODINE SMILUJ SE/ KYRIE ELEISON; ta je pjesma tako jednostavan i divan primjer tropa u crkvenoj glazbi, gdje se dakle ona tri zaziva – Gospodine smiluj se/Kriste smiluj se/Gospodine smiluj se – zamjenjuju s proširenim pjesničkim/narodnim tekstom koje izražava činjenicu Isusova rođenja (Isus se rodi u štalici), njegova trpljenja (On za nas trpi čim se rodi) i skrovitosti rođenja toga Kralja kojemu se samo odabrani dolaze pokloniti (U jasle mora da se skriva).

2. SLAVA BOGU NA VISINI/ SVIM NA ZEMLJI MIR VESELJE, po svojoj formi također trop (i zbog toga kao i Kyrie eleison se obavezno moraju pjevati sve tri kitice) u kojoj se savršeno prevodi misni Slava Bogu na visini, gdje treća kitica posebno lijepo izražava dogmu utjelovljenja “Sinka svoga, Boga moga – S Ocem, Duhom jednakoga, – Duhom svetim začetoga, – Od Marije rođenoga.”

3. SVET I BLAGOSLOVLJEN/ DVORANI NEBA, svečana je i veličanstvena pjesma koja nam dočarava nebeske dvorane, čete anđela i arkanđela koji donose i pronose radosnu vijest da: “Isus se rodi, spasenje plodi porodom”.

4. JAGANJČE/ U SE (TO) VRIJEME GODIŠTA, divna i možda najpopularnija pjesma naše Dalmacije. Tamo se pjeva čak i 30 kitica ove pjesme, a u kontinentalnoj Hrvatskoj je skraćena na svega 4 kitice. Ova pjesma u izvornom obliku (svih 30 kitica) opijeva zapravo cijeli božićni događaj. U njoj se nalaze svi akteri događaja Kristova rođenja; pastiri, kršćani, svako svijeta stvorenje, oci u limbu, anđeli i đavli, cijelo presveto Trojstvo. Pa zgodno i danas dolazi ta pjesma kada se čuje u prvoj kitici “Mir se svijetu naviješta”, a u crkvi prije Jaganjče svećenik nas poziva da pružimo mir jedni drugima. U Božićno vrijeme dakle, ne samo što pružamo mir i ruku mira onima koji sjede uz nas u crkvi, već im i pjevamo o miru koji se svijetu naviješta – Božić je zaista poseban u svakom segmentu!

Druga skupina božićnih pjesama su one zaista popularne i svima poznate kao: VESELJE TI NAVJEŠĆUJEM, O BETLEME, RADUJTE SE NARODI, RODIO SE BOG I ČOVJEK, O PASTIRI VJERNI ČUVARI, TRI KRALJA JAHAHU i NARODI NAM SE.

VESELJE TI NAVJEŠĆUJEM jedna je od najsvečanijih i najljepših, najradosnijih, koja je tekstualno očigledno nadahnuta anđelovom blagovješću: “Evo, javljam vam blagovjest, veliku radost za sav narod”. U pjesmi O BETLEME prepjevava se Mihejevo proroštvo: “A ti, Betleme, zemljo Judina, nipošto nisi najmanji među kneževstvima Judinim, jer iz tebe će izaći vladalac koji će spasiti narod moj, Izraela”. Pjesma RADUJTE SE NARODI mogla bi se uz pjesmu NARODI NAM SE nazvati prvom himnom Božića. U ovoj pjesmi se posebno očituje narodni duh, “narodovanje božićne pjesme”. Narodi tako stoje na početku a čuju se i u pripjevu: “:….Svaki narod, čuj, čuj….”, i u trećoj kitici: “I ti svijete čitavi….” Posebno mjesto od svih pjesama dakako zauzima pjesma NARODI NAM SE KRALJ NEBESKI. U njoj dva ključna izraza MLADI KRALJ i MLADO LJETO vode nas duboko u povijest. Mladi kralj naime podsjeća na doba Arpadovića u Hrvatskoj, kada je svaki ugarski kralj nastojao što prije svoga prvorođenca okruniti za hrvatskoga kralja. Mlado ljeto odrazuje vrijeme kada je u nas na Božić počimala nova godina. Ujedno najstariji blagdan Krista Kralja je upravo Božić, a kasnije je papa Pio IX ustanovio blagdan Krista Kralja i završetak crkvene godine na zadnju nedjelju prije Adventa. U ovoj pjesmi-himni su nabrojani svi pratioci Božića, mogli bi reći da je to mali božićni kalendar; sveti Stjepan (26.12.), sveti Ivan (27.12.), Nevina Dječica (28.12.), Toma biskup , Silvestar papa (31.12.), Sveta tri kralja (06.01.). To su osobe koje zapravo zastupaju različite staleže; sveti Stjepan zastupa mučenike, sveti Ivan djevičanske muževe i žene, Silvestar i Toma kler, biskupe i pape, itd.

U treću skupinu božićnih pjesama nažalost moram pobrojiti one koje su se gotovo ili u potpunosti prestale pjevati i/ili izvoditi po našim crkvama. Tko se od Vas još sjeća melodija skladbi – ili ih zna otpjevati – poput: S NEBESA ANĐEL SIŠAO, KAD DJEVA MILOST DOBILA, KADA ZVIJEZDA DIVNA, NA NEBU JE ZVIJEZDA IZAŠLA, USPAVANKA MALOME ISUSU (SKLOPI BLAGE OČICE) i SPAVAJ SINKO? Da, velika je to šteta i žalost da su se te predivne pjesme tako olako napustile i zapravo da umiru ili su već mrtve. Možda bi bilo dobro da umjesto nekih novokomponiranih pjesama za Božić svakoga Božića obnovimo po jednu od ovih navedenih?!! Morao bih još istaknuti da je svih nabrojanih 16 pjesama u ovom tekstu harmonizirao za mješoviti zbor i orguljsku pratnju Franjo Dugan (1874-1948), te da jedino i samo mogu za zborove preporučiti pjevanje tih harmonizacija koje su duboko liturgijski i vrhunski glazbeno stručno pogođene i mogli bi reći idealno napisane. To što se u posljednje vrijeme svatko – znan i neznan – uhvatio harmoniziranja i “dorađivanja” božićnih pjesama, ne mogu, a ne zaključiti, da se radilo jedino i isključivo o materijalnom poticaju za takve pokušaje. Stoga sam sretan da nakon davne gramofonske ploče od prije tridesetak godina koju je izdao splitski crkveni zbor franjevačke crkve Gospe od Zdravlja i njihov dirigent fra Stanko Romac upravo s božićnim pjesamama u harmonizaciji Franje Dugana, evo upravo se ovih dana ostvario moj najnoviji CD – snimljen još prije dvije godine – pod nazivom: FRANJO DUGAN: HRVATSKE BOŽIĆNE PJESME. Time su ipak sačuvane, makar samo na CD izdanju i gore nabrojane skladbe koje se više gotove i ne pjevaju uz one najpoznatije i najpopularnije. Time Vam dragi čitatelji u ime čak četiri zbora koja su udružena snimila ovaj CD (SLAVULJ iz Petrinje, JEKA iz Samobora, HOSANNA iz crkve sv. Petra u Zagrebu i DJEVOJAČKI ZBOR iz iste crkve, te uz orguljsku pratnju Mirte Pandurić-Kudrna na najljepši način želim SRETAN I BLAGOSLOVLJEN I RASPJEVAN BOŽIĆ.

Josip degl’Ivellio