Crkva Sv. Križa u Zagrebu

Građevinski sklop Crkve Sv. Križa obuhvaća, uz crkvu, pristupni trg, zvonik i samostan. Podignut je na građevinskom zemljištu u vlasništvu Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda koja ga je 11. travnja 1970. godine dobila od gradske uprave u zamjenu za nacionalizirano zemljište na uglu Savske ceste i današnje Avenije Vukovar.

 

Nakon šest godina administrativnog procesa tek je 7. svibnja Grad podijelio franjevcima građevinsku dozvolu, a oni su 15. rujna sklopili ugovor s građevnim poduzećem “Industrogradnja” za izvedbu građevinskih radova po projektu arhitekata Emila Seršića i Matije Salaja. Iskop za temelje crkve započeo je 9. rujna iste godine, a 5. veljače 1972. počelo je betoniranje temelja crkve. Radovi nisu tekli brzo: 15. studenog 1974. počelo je postavljanje betonskih krovnih greda, a tek 18. siječnja 1977. zaključeni su radovi na montaži krovišta, izrađenog od korten-čelika. Zastoj u izradi krovišta nastao je zbog odustajanja od prvotnog nacrta; drugi je priredio arhitekt Josip Horvat.

Crkva ima 1500 m², duga je 55, široka 33, a visoka 28 metara; samostan ima 800 m², zvonik je visok 33 m. U crkvi ima 800 sjedećih mjesta i 1200 stajaćih. U sredini oltarskog prostora uzdiže se križ visok 8 m, rad Nede Grdinić. Uređenje unutrašnjosti crkve izvedeno je po nacrtima arhitekta Petra Ruževića. Radove je pratio u ime trojice franjevačkih starješina, provincijala, fra Nedjeljko Slišković. Konačno su poslovi došli u završnicu i nadležni gradski ured je 17. kolovoza 1982. udijeli privremenu uporabnu dozvolu, da bi zatim već 22. kolovoza te godine nadbiskup Franjo Kuharić otvorio crkvu svečanim blagoslovom. On je 15. svibnja 1983. crkvu posvetio,  a tom zgodom je Collegium pro musica sacra sa zborom, orkestrom i solistom izveo oratorij Kantatu Sv. Križa, koji je za tu priliku skladao glazbenik i župljanin Ivo Brkanović.
   

Uslijedilo je postavljenje svetohraništa, ozvučenje crkve, vanjsko ličenje cjelokupnog građevnog kompleksa, a zatim je 1988. likovni umjetnik Josip Botteri Dini započeo izradu vitraja. Oni likovno izražavaju Pjesmu stvorova Sv. Franje Asiškoga. Protežu se kroz četrdeset i devet vitkih prozora, poništavaju hladnoću betonskih zidova i kamenog poda i oplemenjuju prostor crkve da on svakom danas izražava dobrodošlicu.

Za kapelu u prizemlju je umjetnik Branimir Dorotić u vitrajima izradio oltarsku sliku i prizore Križnog puta. Ove radove i postavljanje orgulja je u razdoblju od 1987. do 1997. vodio gvardijan fra Ilija Vrdoljak, dok su od početka gradnje pa do 1987. sveukupne radove vodili fra Stipe Gelo (1971.-1978.) i gvardijani fra Ivan Krznar (1978.-1981.) i fra Serafin Sabol (1981.-1987.).

   fra Emanuel Hoško, 2000.