Blažena Djevica Marija Žalosna – kao pobožnost i blagdan ima svoj biblijski temelj u proroštvu Šimuna Mariji u evanđelju po Luki: “A tebi će samoj mač probosti dušu!” (Lk 2,35). O Marijinim žalostima su u srednjem vijeku pobožno razmatrali redovnici serviti, a to su pomalo nasljedovali i drugi kršćani. Sveta Stolica je potom dopustila slaviti blagdan Žalosne Gospe. Kršćanska je pobožnost u evanđeljima otkrila sedam naslova Marijine žalosti: 1. Šimunovo navještenje Marijine žalosti, 2. Bijeg u Egipat, 3. Dječak Isus se izgubio u Jeruzalemu, 4. Marijin susret s Isusom na Križnom putu, 5. Marijine boli kod Isusovog razapinjanja, 6. Skidanje tijela Isusova s križa, 7. Isusov pogreb.

Sveti Bonaventura razmišlja: “Kad je Krist, da bi nas očistio, oprao i otkupio, trpio na Križu, bila je prisutna i Djevica Marija. Ona je svim svojim srcem prihvatila volju Božju te pristala da za nas bude prikazana na Križu otkupnina što je proizašla iz njezina krila”.