Dnevni arhivi: 24. svibnja 2015.

Zlatna harfa 2015.

Kišna i hladna subota 18. travnja 2015 nije spriječila najmanje župne pjevače da se okupe u velikoj crkvi Marije Pomoćnice u Zagrebu na Knežiji. Kao što su prštale kapi kiše tako je još više prštala radost i raspjevanost malih pjevača na zagrebačkoj Knežiji. Sve je odjekivalo pjesmom. Župa Blažene Marije Pomoćnice je ove godine bila domaćin 31 susreta župnih dječjih zborova Zlatna harfa Zagrebačke nadbiskupije. Na tom susretu nastupilo je 15 dječjih župnih zborova iz zagrebačkih župa.
Nastupio je i naš župni dječji zbor Križići. Već dugi niz godina svojim nastupom na ovoj smotri svojim lijepim pjevanjem predstavljaju našu župu Uzvišenja Svetog Križa. Od srca im čestitamo i zahvaljujemo za sve uložene sate uvježbavanja i dolaženja na probe. Tema ovogodišnje Zlatne harfe je „Radujte se!“. Zgodno je rekao jedan župljanin Knežije: „Sestro nešto ću vam reći: Gledam i slušam ovu djecu, njihova raspjevana i sretna srca, rekoh sam sebi: hvala ti Bože dok je ovakvih nema krize vjeri slavit će se Tvoje sveto ime.

BLAGDAN DUHOVA (PEDESETNICA)

Nedjelja Duhova jedna je od najstarijih kršćanskih svetkovina Crkve. Slavljena je vrlo rano, a o tome dodatno svjedoče dva spomena u Svetom Pismu: u Djelima apostolskim (Dj 20,16) i u Prvoj poslanici sv. Pavla Korinćanima (1Kor 16,8). Nadomješta židovski blagdan Pentekoste, koji se slavio 50 dana nakon Pashe i kojim se slavilo sklapanje Starog Saveza na brdu Sinaj.

Kršćani, katolici, pravoslavni i protestanti, slave Duhove pedeseti dan nakon Uskrsa (u brojanju se uključuju i Uskrs i dan Duhova). To znači da su i Duhovi pomična svetkovina koja se mijenja svake godine i ovisi o danu kada se slavi Uskrs. Ovom svetkovinom završava i uskrsno vrijeme.

Slavi se i kao blagdan “rođenja Crkve” budući da Djela Apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”.

Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sašao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu Krist u nama.

Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva “Duhovi dani”. Prije liturgijske reforme blagdan Duhova imao je svoju osminu. Nakon reforme, dani nakon Duhova pripadaju vremenu kroz godinu, a od osam dana, za svetkovanje Duhova ostala je samo nedjelja.

POSVETA BAZILIKE SVETOG OCA FRANJE U ASIZU

Basilica-Superiore-di-San-Francesco-jpgPosveta bazilike svetog oca Franje u Asizu – Sveti Franjo je 1226. godine sahranjen u crkvi svetog Jurja. Brat Ilija, generalni ministar, isplanirao je gradnju nove crkve gdje bi se tijelo svetog Franje pohranilo. Sutradan nakon kanonizacije 1228. godine papa Grgur IX. blagoslovio je temeljni kamen. Već je 1230. godine preneseno tijelo svetog Franje u novu crkvu. Crkvu je posvetio papa Inocent IV. 25. svibnja 1253. godine. To je čudesno lijepa crkva koju je oslikao Giotto prikazavši različite zgode iz života svetog Franje. Papa Benedikt XIV. dao je crkvi naslov “Patrijarhalne bazilike” i “Papinske kapele”. Ova bazilika s grobom svetog Franje neprestano privlači mase svijeta: svečevih obožavatelja, ali i ljubitelja umjetnosti.

Vjeran je Gospodin u svojim riječima, jer je često u Svetom pismu izjavio da će uzvisiti one koje pronađe slične svome Sinu u poniznosti. A to jasno vidimo ostvareno na uzvišenju svetog Franje. On je naime za života uvijek nastojao biti neugledan u svojim očima i drugih, pa ipak po neprevarljivom sudu Crkve i svečanoj izjavi on se časti i poštuje po cijelom svijetu među prijateljima Božjim, koji zajedno s njim kraljuju na nebu. Tijelo je njegovo, u kojem do smrti nije prestajao provoditi Kristovo mrtvljenje, s neba obdaren posebnim znamenjima i čudesima, tako je štovanjem naroda proslavljeno da je njegov grob zavrijedio veću slavu od glasovitih spomenika velikana ovog svijeta.       Iz Konstitucije “Vjeran je Gospodin” pape Benedikta IV.