Mjecečni arhivi: veljača 2015.

SVETI GABRIJEL OD ŽALOSNE GOSPE

sveti_gabrijel_od_zalosne_gospe3Sveti Gabrijel od Žalosne Gospe (1838.-1862.) – krsno mu je ime Francesco Possenti. Rođen je u Asizu 1838. godine gdje mu je otac bio guverner u Papinskoj državi. Roditelji su bili izuzetno pobožni što je usvojio i mali Francesco. U 19. godini stupio je u Red svetog Pavla od Križa i postao redovnik pasionist i dobio ime Gabrijel od Žalosne Gospe. Studirao je u Isoli del Gran Sasso gdje je umro 27. veljače 1862. godine na glasu svetosti. Blaženim je proglašen 1908. a svetim 1920. godine. Njegov grob godišnje hodočasti preko 600.000 hodočasnika i danas.

Ali kad se pojavila dobrostivost i čovjekoljublje Spasitelja našega, Boga, on nas spasi ne po djelima što ih u pravednosti mi učinismo, nego po svojem milosrđu: kupelji novoga rođenja i obnavljanja po Duhu Svetom koga bogato izli na nas po Isusu Kristu, Spasitelju našemu, da opravdani njegovom milošću budemo, po nadi, baštinici života vječnoga.            Tit 3, 4-7

SVETI ALEKSANDAR

sveti_aleksandar_iz_aleksandrijeSveti Aleksandar – postaje 313. godine Aleksandrijskim patrijarhom. Vodio je dogmatsku borbu protiv svećenika Arija koji je nijekao Kristovo božanstvo. Sudjelovao je na I. općem saboru Crkve u Niceji (321.) i na njemu je odigrao značajnu ulogu. U borbi protiv arijanstva mnogo mu je pomagao njegov đakon Atanazije koji će ga naslijediti na stolici aleksandrijskoga patrijarha. Umro je 328. godine. Sačuvana su neka njegova pisma i propovijedi te se donose u velikoj “Patrologia Graeca”.

Vjerujem… I u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega. Rođenog od Oca prije svih vjekova. Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno. Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetome od Marije Djevice i postao čovjekom.         Nicejsko-carigradsko vjerovanje

SVETI DONAT ZADARSKI

375px-Barweiler_St._Gertrud_stained_glass_window169Sveti Donat – zadarski je biskup u IX. stoljeću. Potječe iz ugledne zadarske obitelji. Bio je biskup u vrijeme careva Karla Velikog na zapadu i Nicefora na istoku. S mletačkim duždom polazi u Carigrad kao predstavnik dalmatinskih gradova ne bi li spriječili sukob careva. Ondje je dobio relikvije svete Anastazije (Stošije), srijemske mučenice, koje je donio u Zadar te ih je pohranio u kameni sarkofag. Donat je umro oko 811. godine, a pokopan je u crkvi Presvetoga Trojstva koja je danas poznata po njegovu imenu – Donatova bazilika. Sveti Donat je drugotni zaštitnik Zadra.

Pošto ste posluhom istini očistili duše svoje za nehinjeno bratoljublje, od srca žarko ljubite jedni druge. Ta nanovo ste rođeni, ne iz sjemena raspadljiva nego neraspadljiva: riječju Boga koji živi i ostaje.   1Pt 1, 22-23